Home Aktualno HEP: Hidroelektrana na Krčiću će pospješiti turizam i vodoopskrbu, te uljepšati krajobraz

HEP: Hidroelektrana na Krčiću će pospješiti turizam i vodoopskrbu, te uljepšati krajobraz

316
SHARE
IMAG1948-PANO (1)
Nakon halabuke oko Topoljskog buka, odnosno prosvjeda građana (poveznica) kada se doznalo kako Hrvatska elektroprivreda ima namjeru graditi hidroelektranu na slapu koji je kninski simbol, na rijeci Krčiću i na izvoru rijeke Krke, nešto opširnijim dopisom se oglasio i ‘investitor’. Na upit kolege Hrvoja Gunjače s HTV-a iz HEP-a su poslali odgovor koji sadrži i neke intrigantne i dvojbene poruke, poput one kako će se uz pomoć hidroelektrane na Krčiću ‘omogućiti sigurnija i kvalitetnija vodoopskrba, te omogućiti razvoj turističkih i sportskih sadržaja’.  Evo što kažu hrvatski elektroprivrednici:

– Na lokaciji MHE Krčić 1988. godine izgrađena je prva faza – agregat biološkog minimuma (instalirane snage 0,375 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 1 GWh). Agregat je integriran u elektroenergetski sustav iako nije koncipiran kao zasebna proizvodna jedinica već kao dio budućeg cjelovitog postrojenja – MHE Krčić. Za drugu fazu projekta, odnosno izgradnju cjelovitog postrojenja, ishođena je Građevinska dozvola 1989. godine te je time započeta realizacija dvaju agregata ukupne instalirane snage 7,86 MW i godišnje proizvodnje 38 GWh. Za potrebe projekta provedeni su opsežni istražni radovi te je izrađena odgovarajuća dokumentacija. Radovi su zbog okupacije tog područja prekinuti početkom Domovinskog rata – pričaju HEP-ovci povijest projekta.

Nadalje, iz HEP-a iznose teze o općem poboljšanju stanja nakon što se izgradi spomenuta hidroelektrana, nabrajajući brojne koristi i svojevrsni procvat koje će betonsko zdanje donijeti kninskom kraju, a ispada i kako će ekološki sustav biti unaprijeđen nakon građevinskih radova nad izvorom rijeke Krke, bušenja i zatrpavanja tla, betoniranja sedre i tome slično. Na neki način najavljuju i kako će izgradnja elektrane uljepšati krajolik.

HEP: ‘Poboljšat će se narušeni vizualni elementi’

– Višenamjenskom koncepcijom zahvata revitalizirat će se područje slapa tako da će se osigurati kontinuirani protok vode preko slapa Topolje tijekom čitave godine, za razliku od današnjeg stanja kada vodotok Krčića presušuje i do 200 dana godišnje. Osim toga, omogućit će se sigurnija i kvalitetnija vodoopskrba, te omogućiti razvoj turističkih i sportskih sadržaja. Sastavni dio dokumentacije MHE Krčić je i projekt krajobraznog uređenja čija je svrha primjereno uklapanje MHE Krčić u okoliš, poboljšanje danas narušenih vizualnih elemenata na lokaciji i osiguranje uvjeta za višenamjensko korištenje prostora – kažu u HEP-u.

IMAG1951

– Prema dokumentiranim svjetskim iskustvima, energetski dio troška izgradnje objekata poput MHE Krčić iznosi oko 2,5 do 4 milijuna eura po 1 MW. Bitno je napomenuti da višenamjenski objekti, poput MHE Krčić, u sebi sadrže i druga ulaganja koja nisu neposredno vezana za energetiku – ulaganja u infrastrukturu, uređenje prostora i sl. Točnu vrijednost investicije bit će moguće utvrditi nakon završetka svih upravnih postupaka koji izravno utječu na vrijednost investicije. Udjel građevinskih radova u ukupnoj investiciji veći je od 60 posto. Većinu radova sposobne su izvesti hrvatske tvrtke. Postoji i značajan potencijal za sudjelovanje lokalnog gospodarstva tijekom izgradnje (građevinske, prijevozničke i različite uslužne tvrtke) i tijekom redovita održavanja elektrane. Projekt će kroz naknade pridonijeti i prihodima proračuna lokalne samouprave. Izgradnjom objekta, u dogovoru s lokalnom zajednicom, prostor će se revitalizirati u funkciji višenamjenskog korištenja prostora – pojašnjavaju u Hrvatskoj elektroprivredi.

Ipak, za Kninjane i brojne druge u Hrvatskoj  i u svijetu koji su digli glas protiv spomenute elektrane, kao svojevrsna utjeha mogu biti sljedeći HEP-ovi navodi.

Ministar: Zaista se radi o osjetljivom području

-Još ne možemo govoriti o početku izgradnje male hidroelektrane (MHE) Krčić, jer je potrebno donijeti odgovarajuću investicijsku odluku, koja može uslijediti tek nakon provedbe upravnih postupaka, ishođenja dozvola i konačne ocjene projekta. S obzirom na značajni protek vremena od početka gradnje druge faze MHE Krčić, promjenu regulative iz područja zaštite okoliša i prirode te idejni koncept planirane MHE Krčić, HEP analizira studijsku i projektnu dokumentaciju te mogućnost daljnjeg razvoja projekta. U svrhu evaluacije projekta, izrađen je Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo je informaciju o zahtjevu uz odgovarajući elaborat Ministarstvo će utvrditi hoće li zahvat imati značajne  utjecaje na okoliš i ekološku mrežu te slijedom toga odlučiti o potrebi vođenja postupka procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. U tu svrhu Ministarstvo je na mišljenje dostavilo zahtjev državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne samouprave. Svoje mišljenje o zahvatu u propisanom roku može dostaviti sva zainteresirana javnost. HEP će po ishođenju Rješenja nadležnog tijela poduzeti daljnje projektne aktivnosti – zaključuju domaći trgovci električnom energijom.

Što na sve to kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, koji u ovom slučaju imaju mogućnost opravdati naziv te institucije, budući da im je zadaća štititi okoliš i prirodu.

– S obzirom da se radi o jednom zaista ekološki osjetljivom području, izvjesno je da će taj postupak završiti i na procjeni utjecaja na okoliš u kojemu se onda odlučuje i važe koliko je značajna ta MHE u odnosu na eventualni utjecaj na prirodu. I u tom postupku Ministarstvo onda na temelju znanstvenih kriterija, ali i kroz uključivanje javnosti – donosi Rješenje o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti zahvata na okoliš – kazao je HTV-u ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Izvor Krčića bi mogao nestati (!)

A kako se svi pozivaju na ‘struku’, ističući poznatu floskulu ‘dopustimo da struka kaže svoje’, odlična je prilika poslušati stručnjaka koji je čitav svoj radni vijek proveo upravo proučavajući vodotokove krškog podneblja – hidrogeologa dr.sc. Srećka Božićevića.

-Ideja o HE Krčić postoji još od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako je vodotok Krčič vodotok koji je u većem dijelu godine suh, sva nada se polagala u izgradnju tz.  injekcione zavjese, kojom bi se osigurale okršene naslage vapnenca iznad slapa Krčića da postanu nepropusne: ubacivanjem betona i gline pod vrlo velikim pritiskom u podzemlje. No svojedobno su ronioci otlkrili stotinjak metara dugu špilju ispod slapa na kojoj je pravi izvor rijeke Krke, pa je sumnja u realizaciju porasla. Prema mome polustoljetnom druženju s kršem Dinarida i podzemnim tokovima, to bi bio jako veliki i neizvediv zahvat! Niti bi zaista osigurao zamišljenu količinu dobivene ili očekivane električne energije. Kratko rečeno – bačen novac!  Formule koje profesori primjenjuju za računice u prostoru krša ne odgovaraju stvarnosti.  Priroda ima ipak svoje zakonomjernosti i pravila koja ipak nisu u rukama čovjeka i njegova znanja! Priroda nas, na žalost, sve češće podsjeća da je ona ipak jača od našeg superznanja! Moglo bi se stvarno i dogoditi da ispumpamo, u jednom određenom niskom vodostaju podzemnih voda, svu količinu. I da se ono jezero, koje smo umjetno napravili s druge strane, uopće ne bi moglo puniti. A da, s druge strane, na ovome mjestu izvor Krčić više ne bi postojao kao izvor! – upozorava dr. sc. Srećko Božićević.

Eto, i struka je rekla svoje.

feral news, foto: feral news / TRIS; Goran Šimac /