Home Iz zemlje Rođeni nakon 1971. radit će do 67 godina

Rođeni nakon 1971. radit će do 67 godina

139
SHARE

 

Svi rođeni nakon 1971. u punu će starosnu mirovinu tek sa 67 godina, uz uvjet da imaju 15 godina staža. U prijevremenu će pak moći sa 62 godine i 35 godina staža. Rođene nakon 1966. do 1971. godine kvačit će prijelazno razdoblje od 2031. – 2037. u kojem će se granica povećavati za tri mjeseca godišnje. Ženama se i sada postupno povećava radna dob na 65 godina života. Time se Hrvatska priključuje brojnim članicama EU koje su već donijele odluku o produljenju radnog vijeka do 66. ili 67. godine života, što je jedna od dvadesetak promjena u jučer prihvaćenom Zakonu o mirovinskom osiguranju.

 

Kap u moru

 

Predlagač zakona tvrdi da će promjenama mirovinski sustav dogodine uštedjeti 85 milijuna, a 2015. godine 150 milijuna kuna, što je ipak kap u moru u odnosu na 37 milijardi kuna, koliki je godišnji budžet za mirovine. Ne postoji procjena financijskog učinka zakona na dulji rok, pa ni utjecaj duljeg radnog vijeka na troškove za mirovine. Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav, ističe da će značajan broj građana biti na dobitku unatoč povećanju radnog vijeka i dojmu da se promjene provode pod pritiskom štednje.

 

– Godina 2030. isuviše je daleko i sindikati se nepotrebno fokusiraju na dulji radni vijek jer će se dotad mirovinski zakon mijenjati više puta – ističe Nestić. Ako je Vlada i namjeravala usporiti priljev novih umirovljenika i otežati odlazak u mirovinu, to se predloženim mjerama nije postiglo – kaže Nestić. Na najvećem će dobitku biti 8000 radnika koji već imaju 60 godina života i 41 godinu staža jer će moći u prijevremenu mirovinu bez trajnog umanjenja mirovinskih primanja. Pretpostavlja se da većina onih koji su se zaposlili u ranim dvadesetim godinama života ili čak i ranije radi u javnom sektoru pa će ih Vlada bez većih otpora gurnuti u mirovinu i tako srezati zaposlenost u javnom sektoru. No, lakše će do mirovine i radnici iz gospodarstva koji ostanu bez posla nakon stečaja tvrtke. Nakon dvije godine boravka na burzi, država će i njima omogućiti odlazak u prijevremenu mirovinu bez penalizacije budu li imali dovoljno godina života.

 

 

Treći važan segment u najnovijoj zakonskoj promjeni vezan je uz osiguranike drugog stupa jer će se i njihova osnovna mirovina određivati po povoljnijoj formuli, a promjenu tog zakona trebala bi uskoro pratiti i izmjena zakona o dodatku na mirovine, kojim se 4-27 posto dodatka na mirovinu priznaje i osiguranicima drugog stupa.

 

Sindikalistica u mirovini Jagoda Milidrag-Šmid kaže da je to minimum koji je država morala učiniti prema osiguranicima drugog stupa jer se nije smjelo dogoditi da se trošak reforme prebaci na korisnike. Bez tog dodatka mirovine iz drugog stupa bile bi trajno umanjene u odnosu na prvi stup. Mirovine po posebnim propisima izuzimaju se iz obaveze redovitog usklađenja s cijenama i troškovima života i o tome će se Vlada ubuduće očitovati ovisno o stanju u zemlji i proračunu. Prema najavi ministra Mrsića, usklađenje za 165 tisuća povlaštenih mirovina uslijedilo bi tek nakon što država spusti proračunski deficit ispod 3 posto i BDP poraste tri kvartala zaredom 2 posto. No, i povlaštene će se mirovine razdvajati na dio koji je ostvaren po posebnom propisu i dio mirovine ostvaren po općim propisima koji će ići u redovno usklađivanje, a HZMO je dobio rok od godinu dana da svakom korisniku dostavi rješenje o razmjernom udjelu mirovine po pojedinim propisima. Ministarstvo rada procjenjuje da će izuzimanjem povlaštenih mirovina iz usklađenja iduće godine uštedjeti 100, a 2015. 190 milijuna kuna. Redovito će usklađenje biti nešto povoljnije, s time što bi se iduće godine ono provelo kao i dosad, a tek 2015. isplatila bi se razlika po novoj formuli (70/30). Mirovine će se uz šestomjesečno prijelazno razdoblje isplaćivati isključivo preko računa u banci ili pošti, a tko želi zadržati dostavu u kuću, morat će je platiti iz svog džepa uz približno 2 posto provizije, koliko je država plaćala pošti za 190 tisuća mirovina koje su poštari donosili kući. Na teret države mirovine će se dostavljati samo slijepim osobama, teškim invalidima i sredinama u kojima nema poštanskog ureda.

 

Redovita procedura

 

Zakonom se omogućuje i ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i privremenu invalidsku mirovinu. Država će i nadalje stimulirati rad nakon 65. odnosno 67. godine, a prvi put dosada omogućuje se i korištenje starosne mirovine u punom iznosu uz mogućnost rada do polovice radnog vremena. Zakon se mijenja u redovitoj proceduri, što znači da će proći dvije saborske rasprave u prvom i drugom čitanju, a njegova primjena očekuje se od 1. siječnja 2014.

 

Više od 1100 ljudi nema čak ni u popisu birača!

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izvijestio je u četvrtak Vladu o rezultatima provjere građana kojima se mirovine ubuduće neće isplaćivati ne dostave li OIB.

– Od 5400 građana koji nisu imali ni OIB ni matični broj, do sada nam je matični broj dostavilo njih 2600. Oko 2400 građana nema matični broj, a u nešto više od 1100 slučajeva otkrili smo da ti osiguranici kojima smo isplaćivali mirovine nisu čak ni na popisu birača! Moramo vidjeti gdje su uopće ti ljudi – rekao je ministar Mrsić. (mš/VLM)

 

izvor